U kripti bazilike St. Lorenz pobožnošću križnog puta započelo je razdoblje korizme u HKM Kempten. Pobožnost križnog puta nikla je izravno iz srca naroda Božjeg. Već najstariji kršćani u Jeruzalemu išli su istim putem kojim je nekoć išao Isus do Kalvarije. Kasnije je prevladala misao, da se oslikaju događaji  Isusovog trpljenja i da se takve slike postave u crkvama. Tako su mogli predočiti Kristovu muku i oni, koji nisu mogli putovati kao hodčasnici u Svetu Zemlju.

Crkva je obogatila križni put mnogim oprostima, tako da onaj koji u bilo kojoj crkvi obavlja križni put raskajanim srcem, dobiva iste blagodati oprosta i milosti kao i hodočasnici u Jeruzalemu.

„Prigodom posjeta nekim hrvatskim župama u Americi i Kanadi, u godini našeg jubileja Trinaest stoljeća kršćanstva, bio sam s mons. Vladomirom Stantkovićem, ravnateljem hrvatske inozemne pastve, i u Muzeju usljenika koji se nalazi u podno kipa Slobode u njujorškoj luci. U tom muzeju su izloženi predmeti koje su donosili sa sobom pripadnici raznih evropskih naroda dolazeći u Ameriku da nađu bolje uvjete života. U vitrini hrvatskog useljenika vidjeli smo samo dva predmeta: jednostavni ručnik domaće izradbe i molitvenik.

Znakoviti su to predmeti. Nepoznati čovjek, tko zna iz kojeg kraja naše domovine, u potrazi za kruhom još u prošljem stoljeću, ponio je sa sobom i molitvenik da mu bude hrana duše i utjeha srca u tjeskobi života u tuđini.

Hrvatski naddušobrižnički ured u Njemačkoj pruža hrvatskim vjernicima, koji su u drugoj polovici ovog stoljeća pošli u tuđi svijet, u neizvjesnosti života daleko od rodne grude, opet jedan molitvenik pod naslovom „Slavimo Boga.“ Ovo je uvodna riječ zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića u „Hrvatskom katoličkom molitvenku i pjesmarici“, izdane druge korizmene nedjelje 1982. godine.

Tekst prvog križnog puta u korizmi obilježile su riječi iz „molitvenika i pjesmarice Slavimo Boga.“  Drugi križni put održao se iz izdanja  „Hrvatski iseljenički križni put“ uz likovne radove postaja križnog puta –  dječije radionice župskog viječa HKM Kempten uz pučki napjev „Stala plačuć tužna mati.“